nedjelja, 23. kolovoza 2009.

ČUDOVIŠTE IZ PERUČE

ČUDOVIŠTE IZ PERUČE

Dvije bake iz zaseoka Duvnjaci - Matkovine na lijevoj obali jezera Peruča i dva ribiča u srijedu poslijepodne spazili su neobično stvorenje koje je puzalo po travi i potom skočilo u vodu te otplivalo i nestalo u dubinama jezera.

"Bile smo u našem vrtu, stotinjak metara od obale. Spazila sam nešto crno dugo možda 4-5 metara sa sjajnim ljuskama po sebi. Dozvala sam susjedu Mariju, a ona je viknula ribičima da dođu i ponesu dvogled," priča krepka starica Mara Duvnjak (83) koja sa svojom susjedom Marijom Duvnjak (79) živi na lijevoj obali Peručkog jezera u napuštenom zuaseoku.

"Sinko nije ti to bila zmija. Viđala sam ja zmije. Ova je debela ko ljudska noga u butu." A kad je došla do obale nije skliznula nego je skočila u vodu i po zvuku sam ocijenila da je teška," kaže susjeda Marija Duvnjak. Ribiči koji nisu htjeli pred foto aparat ispričali su istu priču. "Ja sam bio u vodi kad me je prijatelj zovnuo. Došao sam do obale i ponio mobitel u namjeri da snimim to neobično stvorenje. Nisam uspio jer se brzo kretalo, ali i ja procjenjujem da je dugo 4 do 5 metara. U jednom trenutku je izronilo iz vode i glava mu je bila veličine ljudske, ali mislim da se radi o nekoj velikoj zmiji", u jednom dahu nam je ispričao mladi ribič koji je želio ostati anoniman zbog straha da ga prijatelji ne bi zafrkavali.

U svakom slučaju, četvero ljudi je vidjelo i isto opisalo neobično stvorenje, koje je praveći velike valove na vodi otplivalo prema jednoj maloj uvali na jezeru. Bake Mara i Marija kažu kako takvu vrstu životinje do sada nisu vidjele, a žive na obali jezera od rođenja.

Sinjski prirodoslovac Slaven Kardoš kaže kako bi se moglo raditi o dalmatinskom udavu, koji se rijetko viđa u ovim krajevima, a zna narasti i do dva metra dužine s tim što je košuljica udava u pet boja. On je inače bezopasan, a glasa se zviždanjem. Inače, u ovim se krajevima pojavi svako 15 do 20 godina.

Jedan mještanin je također ispričao kako je 1983.g. u jezeru vidio slično veliko crno stvorenje sa ljušturama po koži koje su se presijavale na suncu. Kada se gradila HE Đale na Cetini radnici su 70-ih godina prošlog stoljeća rovokopačem zahvatili i prepolovili veliku zmiju koja je po priči nalik ovoj iz jezera. Inače, postoji legenda o čudovištu iz jezera Peruča koje se zove Karakonđula. Kako nam je ispričao sakupljač takvih priča iz Cetinskog kraja, Branko Mravak to čudovište je najprije otkriveno na Radošiću u davna vremena. Mještani nisu znali što je pa su odlučili da ga ispeku i pojedu. Po predanjima čudovište je došlo iz vode, a nakon što je napravljeno jezero Peruča nastanilo se u potopljenim seoskim kućama jer mu paše život u toplom blatu i mulju pod okriljem tame. Možda će i Cetinski kraj dobiti svoj Loch Ness, piše slobodna dalmacija.

Kravosas

Elaphe quatuorlineata quatuorlineata

Active Image


Odrasli su do oko 260 cm (rijetko dulji), ali većina je ispod/oko 150 cm. Najveća je europska zmija. Velika, pomalo deblja zmija, robusnija od ostalih velikih zmija na području rasprostranjenosti. Glava joj je dobro izražena, pomalo duga i zašiljena. Leđne ljuske su lagano, ali izraženo, grebenaste kod odraslih. Mladi imaju red tamnih, širokih mrlja (često sa crnim obrubom) ili prečaka na leđima i 1 ili 2 niza manjih na svakom boku. Glava u mladih ima jasan uzorak, a trbuh ima tamne šare koje mogu tvoriti 2 linije. Odrasli mogu imati više-manje takve uzorke ili sa 4 tamne (često tamno smeđe) linije na leđima. Ima 2 predočne ljuske.

Često ih se može naći na rubovima šuma i živica, u otvorenim šumama, na obraslim kamenitim padinama. Preferiraju nešto hladovine i vole topla, relativno vlažna staništa i može ih se susresti u močvarama i kraj potoka i bazena.

Dobro se penje i pliva. Kravosas je realtivno flegmatičan i sporije se kreće.

Često lovi plijen za topla, oblačna vremena i u sumrak. Veći plijen davi. Hrana odraslih se pretežito sastoji od manjih sisavaca (do veličine štakora i mladih zečeva), ali ptice (pogotovo ptići) lovi pretežito u proljeće. Jaja i povremeno pokoji gušter. Nekad zalazi u kokošinjce. Mlađi se pretežito prehranjuju gušterima.

Ženke se pare skoro svake godine, barem na nekim područjima. Lijegu 4-16 jaja (30-70 mm u dužini). Mladi se izlegnu za 7-9 tjedana i dugi su 20-40 cm. Spolno su zreli sa 3-4 godine.

http://www.vrilo.com/index.php/Zanimljivosti/EUDOVISTE-IZ-PERUEE.html




1 komentar: